Razglednica

Povijest Vladislavaca

         Povijest Vladislavaca započinje 1836. godine tj. prokopavanjem kolođvarsko-bobotskoga kanala koji je omogućio isušivanje močvare Palača. Na tako dobivenu zemlju veleposjednik Adamović poziva na doseljenje Mađare (katoličke vjeroispovijesti) spremne raditi u novoosnovanoj tvornici kudjelje. Njihove kuće čepinsko je vlastelinstvo dovršilo tek dvije godine poslije, 1838. godine, a dotad su prvi stanovnici živjeli u privremenim drvenim kolibama. Već nakon desetak godina pojavio se spor oko obradive zemlje s mještanima susjednoga Dopsina, no vrlo je brzo riješen u korist Vladislavčana. Prilikom osnivanja naselja, najbliža katolička župa bila je ona u Semeljcima, ali budući da je već 1845. godine osnovana i župa u Čepinu, mještani su izrazili želju pripadnosti čepinskoj župi što je riješeno tako da je formalno filijala Vladislavci pripadala župi Semeljci, a praktično župi Čepin. Zahvaljujući djelomično sačuvanoj prepisci između župnika i biskupije poznate su prilike u najranijoj fazi osnutka Vladislavaca. 'Zlatnim dobom' Vladislavaca moglo bi se nazvati razdoblje od 1902. do 1905. godine, kada biva otvorena tada prva moderna tvornica konoplje u Slavoniji, potom mljekara te cesta prema Čepinu (odnosno Osijeku). Tada su izrađeni i nacrti za izgradnju zgrade katoličke crkve, započela je izgradnja nove školske zgrade i konačno izgrađena je željeznička pruga Osijek-Đakovo sa stanicom Vladislavci. Prvi svjetski rat prekinuo je gradnju crkve i unazadio ekonomiju naselja, tako da je razvoj u razdoblju između dvaju svjetskih ratova značajno usporen. Drugi svjetski rat donosi demografsku katastrofu koja je možda najrazvidnija na primjeru nestanka židovske i njemačke manjine. Poslije Drugoga svjetskog rata kreće veliki kolonizacijski val Hrvata, ponajviše iz Dalmacije, kojega slijedi snažna i brza no nenasilna asimilacija mađarskoga stanovništva. Nakon početnoga desetljeća saniranja ratnih stradanja, Vladislavci u socijalističkom razdoblju uglavnom ekonomski napreduju do osamdesetih godina odnosno ekonomske krize. Tijekom gotovo cijeloga Domovinskoga rata Vladislavci su na prvoj crti bojišnice što rezultira izbjeglištvom većine civilnoga stanovništva koje započinje u ljeto 1991. godine. Ipak, Vladislavci su uspješno obranjeni i nisu bili okupirani. Osnutak Župe Vladislavci 1994. godine i Općine Vladislavci 1997. godine označava novu fazu u razvoju naselja, a dugoročno vjerojatno najozbiljniji problem predstavlja veliko smanjenje broja stanovnika i nestanak odnosno smanjenje značaja nekad vrlo uspješnih industrijskih poduzeća koja su Vladislavce u pozitivnom smislu razlikovala od obližnjih ruralnih naselja.. Govor Vladislavaca po svojim osobinama pripada govorima slavonskog dijalekta, odnosno govoru slavonske Podravine. Budući da su Vladislavci do kraja Drugog svjetskog rata bili selo naseljeno isključivo mađarskim stanovništvom, upravo je mađarski jezik uvelike utjecao na njegove pojedine osobine. Iz tog je razloga vladislavački govor specifičan po svom naglasku koji odudara od naglaska slavonskih govora. I na ostalim razinama jezičnog opisa (morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj) može se prepoznati isprepletenost dvaju jezika, što govor Vladislavaca čini specifičnim i jedinstvenim. Posebno je zanimljiva leksička razina koja obiluje brojnim turcizmima, hungarizmima te germanizmima. Dubljim proučavanjem ona nam također uvelike kazuje o načinu života i običajima ljudi, čuvajući na taj način tradiciju prenoseći ju s koljena na koljeno. Knjizi su priloženi transkribirani razgovori s izvornim govornicima, shematske podjele govora odnosno dijalekata, zemljopisne i dijalektološke karte te tablice.

Denis Njari

 (sažetak iz monografije Vladislavci)

Monografija 'Vladislavci'

Prvi veliki projekt koji je Udruga KUB realizirala bilo je izdavanje monografije 'Vladislavci'.
Autor knjige je Denis Njari, knjiga je tiskana uz financijsku pomoć Općine Vladislavci, a Udruga za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci bila je suizdavač. Knjiga je tiskana u lipnju 2012. godine.
Ukoliko biste željeli imati uvid u puni tekst monografije, kontaktirajte svoju lokalnu knjižnicu, Općinu Vladislavci ili Udrugu KUB na e-mail: kub.vladislavci@gmail.com .

Statut Udruge

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01 i 11/02) Osnivačka skupština udruge ,,Udruga za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“, na sjednici održanoj 24. siječnja 2012. god. donijela je

S T A T U T
,,Udruga za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“
OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom utvrđuju se odredbe o nazivu, sjedištu i području djelovanja Udruge za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci (u daljnjem tekstu: Udruga), o zastupanju, o ciljevima, djelatnostima, o ostvarivanju javnosti rada Udruge, o članstvu i članarini, pravima i obavezama članova, unutarnjem ustroju, tijelima Udruge, njihovom mandatu, njihovom sastavu i ovlastima odlučivanja, uvjetima kao i načinu izbora i opoziva, stegovnom postupku za članove, o imovini te njezinom stjecanju i raspolaganju s njome, prestanku rada Udruge.

Članak 2.

Naziv Udruge je: ,,Udruga za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“

Skraćeni naziv Udruge je: KUB^V
Sjedište društva je u Vladislavcima.
Upravni odbor određuje, odnosno mijenja adresu Udruge.
Područje djelovanja udruge je Općina Vladislavci (Slavonija).

Članak 3.

,,Udruga za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“ neprofitna je pravna osoba.

Članak 4.

Udruga posjeduje pečat. Pečat je okruglog oblika promjera 35 mm. Uz obod je ispisan skraćeni naziv i mjesto udruge.

Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Upravnog odbora Udruge i drugi članovi Udruge koje on ovlasti.

Članak 5.

Udrugu zastupa predsjednik, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik ili tajnik kojega će odrediti Upravni odbor Udruge.

II NAMJERA, SVRHA I DJELATNOST UDRUGE

Članak 6.

Udruga je osnovana s namjerom znanstvenog očuvanja, promicanja, razvitka i unaprjeđenja povijesne, kulturne, tradicijske, umjetničke, etnološke i arhivske baštine prvenstveno Mađara i Hrvata s područja Općine Vladislavci. Osim toga, namjera je Udruge i znanstveno-istraživački te umjetnički pristupiti vrijednostima Domovinskoga rata na području Općine Vladislavci, kao i zaštitom vrijednosti mađarske nacionalne manjine na području naselja i Općine Vladislavci. Svrha je „Udruge za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“ postati vodećom organizacijom koja promiče istraživanja, znanost, naobrazbu i umjetnost na području Općine Vladislavci.

Članak 7.

Djelatnost Udruge provodi se kroz sljedeće aktivnosti: objavljivanje izvornih znanstvenih, stručnih i znanstveno-popularnih radova; prikupljanje i dokumentiranje materijalne, duhovne i socijalne kulturne baštine; organizacija i sudjelovanja na: stručnim i znanstvenim skupovima, književnim večerima, predavanjima, promocijama kulturnog karaktera; izdavanje publikacija iz područja djelovanja Udruge (izdavačka djelatnost, sukladno Zakonu); istraživanje i upotpunjavanje znanja o zavičajnoj povijesti; osobna stručna usavršavanja članova Udruge; stručna putovanja; suradnja i znanstveno istraživanje sa/u srodnim udrugama i institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu (arhivi, muzeji, knjižnice i sl.); predstavljanje dijela rezultata rada Udruge i na Internetu; unaprjeđivanje obrazovnih standarda prvenstveno nastave povijesti, hrvatskog jezika i književnosti te nastave njegovanja mađarskog jezika i kulture te slični zakonom dopušteni oblici znanstvenog i kulturnog promicanja navedenih vrijednosti.

Članak 8.

Rad Udruge je javan. Javnost se ostvaruje pravodobnim izvješćivanjem članstva o aktivnostima Udruge osobnim pozivima i javnim priopćavanjem odnosno priopćavanjem putem Interneta.

III ČLANSTVO U UDRUZI

Članak 9.

Članom Udruge može postati državljanin Republike Hrvatske. Udruga ima redovne, podupirajuće i počasne članove. Redovni članovi su svi oni koji se ispunjavanjem pristupnice dragovoljno učlane, uplaćuju godišnju članarinu najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, poštuju pravila (Statut) Udruge i promiču njene interese. Podupirajući članovi su oni koji pomažu rad Udruge (materijalno ili moralno) a ne plaćaju godišnju članarinu. Počasni članovi su oni koji su iznimnim zaslugama pridonijeli napretku Udruge.

Članak 10.

Osoba koja želi postati redovitim članom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u članstvo. Članom Udruge postaje se upisom u Popis članstva koja vodi osoba zadužena od Upravnog odbora, te plaćanjem članarine za tekuću godinu.

Redoviti članovi se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka tijela Udruge.

Članak 11.

Obaveza člana Udruge je čuvanje i promicanje ugleda ,,Udruge za kulturnu i umjetničku baštinu Vladislavci“, zaštita interesa Udruge, redovito plaćanje članarine, poštovanje odredbi Statuta Udruge, poštovanje odluka tijela Udruge. Pravo člana Udruge je sudjelovanje u svim aktivnostima Udruge, birati i biti biran u upravna tijela Udruge. Prava članova – pravnih osoba ostvarivat će se putem predstavnika.

Članak 12.

Članstvo prestaje dragovoljnim istupom, brisanjem, smrću ili isključivanjem iz članstva. Upravni odbor može člana isključiti ako se teško ogriješi o ovaj Statut, ako svojim nemarom ili nedisciplinom koči rad Udruge, ako bespravno otuđi ili prisvoji društvenu imovinu. Upravni odbor dužan je o svojoj odluci preporučenim pismom člana izvijestiti najkasnije u roku 15 dana.  Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju odnosno o odbijanju zahtjeva za primitak u članstvo, može se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skupštini. Odluka Skupštine je konačna.

Članak 13.

Upravni odbor utvrđuje iznos članarine za tekuću godinu. Odluka o visini članarine mora se priopćiti na godišnjoj redovitoj Skupštini ili Upravni odbor mora pronaći drugi način izvješćivanja članstva o članarini. Upravni odbor ima pravo osloboditi obveze godišnje članarine posebno zaslužne i aktivne članove Udruge u prethodnoj kalendarskoj godini.

IV UPRAVNA TIJELA UDRUGE

Članak 14.

Upravna tijela Udruge su: Skupština, predsjednik, potpredsjednik, tajnik i Upravni odbor.

Članak 15.

Skupština je najviše tijelo upravljanja. Skupštinu čine svi punoljetni i redoviti članovi Udruge.

Članak 16.

Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:

1. donosi Statut i druge opće akte Udruge,
2. odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge,
3. bira i razrješava članove Upravnog odbora,
4. odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku Udruge,
5. odlučuje o visini godišnje članarine,
6. odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,
7. donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan Upravni odbor ili predsjednik Upravnog odbora.

Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Skupštinu saziva Upravni odbor.

Upravni odbor obvezan je sazvati zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio predsjednik Upravnog odbora ili polovica redovitih članova Udruge.

Upravni odbor dužan je pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti članovima najmanje sedam dana prije dana zasjedanja.

Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku od sedam dana, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.

Članak 17.

Skupština punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina redovitih članova Udruge.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova.

Članak 18.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između dva zasjedanja Skupštine.

Upravni odbor čine 3 člana u funkciji predsjednika, potpredsjednika i tajnika, koje bira Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje pet godina.

Članak 19.

Predsjednik Upravnog odbora organizira i rukovodi poslovanjem Udruge, te zastupa i predstavlja Udrugu, te odgovara za zakonitost rada Udruge.

Potpredsjednik odbora u slučaju nemogućnosti obavljanja funkcije od strane predsjednika predstavlja Udrugu te preuzima ulogu samog predsjednika.

Tajnik Upravnog odbora vodi brigu o financijama i broju članova Udruge te predstavlja Udrugu.

Članak 20.

Član Upravnog odbora može biti razriješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

1.  na vlastiti zahtjev,
2.  ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,
3.  ako djeluje protivno Statutu ili
4.  ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština, na prijedlog Upravnog odbora ili polovine članova Udruge.

Članak 21.

Upravni odbor:

1. priprema nacrt Statuta i drugih akata,
2. saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja,
3. izvršava odluke Skupštine,
4. prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,
5. odlučuje o isključenju iz članstva,
6. vodi popis članova Udruge,
7. donosi financijske izvještaje,
8. odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava.

Članak 22.

Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuju svi članovi Upravnog odbora.

Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom.

Članak 23.

Predsjednika Udruge bira Skupština na petogodišnje trajanje. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora Udruge. Predsjednik Udruge upravlja radom Skupštine i Upravnog odbora, daje prijedlog rada Udruge i pokreće raspravu o njemu, brine se o upoznavanju javnosti s radom Udruge, te obavlja i druge poslove predviđene Statutom Udruge. Predsjednikom Udruge može biti izabrana osoba koja mora imati završen najmanje preddiplomski i diplomski studij humanističkoga smjera ili srodni dodiplomski studij humanističkoga smjera.

V IMOVINA UDRUGE I NAČIN NJEZINOG STJECANJA

Članak 24.

Udruga stječe imovinu od članarine, od dobrovoljnih priloga i darova, javnih natječaja, rezultata vlastite aktivnosti sukladno Zakonu o udrugama, dotacije druge vrste te iz ostalih zakonskih prihoda.

Članak 25.

Za opravdane troškove učinjene u vezi s obavljanjem djelatnosti Udruge članovi imaju pravo na naknadu, a za rad u vezi s djelatnosti Udruge i na nagradu.

O visini naknade i nagrade odlučuje Upravni odbor.

VI PRESTANAK RADA

Članak 26.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih Zakonom o udrugama u članku 28. („Narodne novine“, br. 88/01.)

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

U slučaju prestanka rada Udruge, Skupština će donijeti odluku o raspodjeli imovine (odnosno imovina Udruge pripast će osnivačima Udruge).

VII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Pravila Udruge, nakon provedene javne rasprave, Skupština donosi većinom glasova nazočnih Skupštini.

Članak 28.

Statut Udruge stupa na snagu s danom registracije Udruge pri nadležnom tijelu.

U Vladislavcima, 24. siječnja 2012.

Denis Njari, mag.

Predsjednik Upravnog odbora

Naziv Udruge na mađarskom, latinskom i engleskom jeziku

Mađarski naziv Udruge: Kulturális és Művészeti Örökségért Egyesület Lacháza

Latinski naziv Udruge: Societas pro cultura, arte et hereditate Vladislavciensis

Engleski naziv Udruge: Association for Cultural and Art Heritage Vladislavci